Clear Trenutna temperatura: 5°C
Tlak zraka: 102 mb
Rel. vlažnost: 86%
Vjetar: 2 m/s WSW

Turistička zajednica Grada Ivanić-Grada

Facebook logo
Bucijada logo
SEH logo

Javni poziv za idejno i izvedbeno rješenje makete nekadašnje tvrđe u gradskom perivoju Ivanić-Grada

plan_tvrdje_1768Turistička zajednica Grada Ivanić-Grada poziva zainteresiranu javnost da dostavi idejna i izvedbena rješenja za obilježavanje nekadašnje tvrđe u Ivanić-Gradu. Autor idejnog rješenja koje komisija proglasi najboljim bit će angažiran i za izvedbu.

Izvedbeno rješenje treba biti u obliku makete koja bi svojim oblikom i popratnim opisnim materijalom podsjećala na danas nepostojeću tvrđu.

Sastavnice idejnog rješenja:
- skica makete,
- detaljan opis makete i dodatnih tekstualnih oznaka (tumača),
- opis materijala za izradu makete uz poželjnu dostavu uzorka,
- detaljan troškovnik s iskazanim jediničnim i ukupnim cijenama.

Bitni elementi izvedbenog rješenja:
- treba biti u obliku makete,
- maketa će stajati u gradskom perivoju na otvorenom javnom prostoru,
- maketa mora biti od čvrstog materijala otporna na sve vremenske uvjete,
- proporcije makete moraju približno odgovarati poznatim mjerama tvrđe,
(Veličina makete može varirati od 1×1×1 do 3×3×1 metar i svojim izgledom treba upućivati na karakteristične forme nekadašnje Ivanić tvrđe.)
- uz maketu ili unutar njenih dijelova mora se nalaziti tumač određenih dijelova tvrđe,
- maketa mora biti nedvosmislena i jasna svakom prolazniku, iako može biti osmišljena na inovativan i moderan način.

Predviđen budžet za realizaciju projekta: 20.000,00 kuna.
Autor rada odabranog za realizaciju bit će pozvan na potpisivanje Ugovora s Turističkom zajednicom Grada Ivanić-Grada.

Nagrada:
Nakon realizacije i postavljanja u prostor autoru prvonagrađenog rada bit će dodijeljena novčana nagrada u iznosu od 5.000,00 kuna.

TERMINI I ROKOVI
16. srpanj 2013. – objava javnog poziva
19. kolovoz 2013. – rok za predaju idejnih rješenja
26. kolovoz 2013. – odabir konačnog idejnog rješenja
01. listopad 2013. – rok za postavljanje makete u prostor gradskog perivoja.

Autor je odgovoran za poštivanje zadanih rokova.

Komisija za ocjenjivanje pristiglih rješenja:
• Vida Pust Škrgulja, dipl.latin. i povj.umj.
• Saša Forić, dipl.ing.arh.
• Srna Krtak, univ.bacc.ing.prosp.arch.
• Katarina Magić Koščević, dipl.oec.
• Ankica Bešter, direktorica TZIG

Prijave za sudjelovanje primaju se putem elektroničke pošte info@tzig.hr.

Zainteresirani kandidati mogu preuzeti sve dodatne materijale (povijesne tekstove i grafičke podloge) na stanici www.tzig.hr.

O temi obilježavanja – tvrđa Ivanić
Osmanska osvajanja u prvoj polovici 16. stoljeća iz temelja su promijenila razvoj područja kojeg danas poznajemo kao Ivanić-Grad i okolica. Kao i drugdje, stanovništvo napušta naselja i pred osmanskom se opasnošću iseljava u sigurnije zapadne krajeve. Obranu svoga posjeda od početka osmanskih nadiranja organizirali su zagrebački biskupi, ali zbog nedostatka ljudstva i sredstava, organizacija obrane prelazi u nadležnost krajiške vojne vlasti koja se postepeno stvarala. Tako je i područje Ivanića uklopljeno u tu novu krajišku organizaciju (Slavonska krajina).

U drugoj polovici 16. stoljeća područje Slavonije je izloženo stalnim osmanskim pohodima, te se zbog strateške važnosti ovoga položaja gradi u Ivaniću nova utvrda, jer stara biskupska utvrda, iako često popravljana i nadograđivana, nije zadovoljavala obrambene potrebe.

Izgled nove utvrde dokumentiran je u projektima njezine obnove potkraj 16. stoljeća. Na nacrtima graditelja Alexandera Pasqualinija iz godine 1597.-1598. ucrtan je i obris dotadašnjeg drvenog kaštela, jednostavnog pravokutnika s manjim istacima na uglovima. Kaštel je bio utvrđen bedemima od nabijene zemlje i okružen kanalom, ispunjenim vodom iz rijeke Lonje. Prvi i drugi Pasqualinijev nacrt prikazuju utvrdu približno iste veličine kao zatečeni kaštel, no u trećem su njezine dimenzije gotovo dvostruko veće, kvadratnog je oblika (dužina bedema oko 91 m), s bastionima u obliku rombova na uglovima (istočni se nazivao Graničarski, zapadni Zagrebački, sjeverni Kapetanski, južni Mali) te je mostom s južnog bedema povezana s podgrađem. Po tom je projektu utvrda i izvedena, što se vidi na kasnijim Stierovim nacrtima iz 17. stoljeća.

Fortifikacija je služila za smještaj vojnog garnizona i ratne opreme. Zbog oskudnosti raspoložive povijesne dokumentacije i nedostatka arheoloških nalaza nema puno pouzdanih podataka o izgledu tvrđave i pojedinih građevina unutar nje. Zna se da je od druge polovice 17. stoljeća u tvrđavi postojala drvena kapela sv. Ivana Kapistrana, te velika carska vojarna, koja je imala prizemlje građeno od opeke, drveni kat, šiljati krov i onizak toranj.

U prizemlju vojarne 1750. otvorena je prva pučka škola kao “Komunitetna pučka škola”, koja je tu bila smještena do 1797. godine, kada je preseljena u posebnu školsku zgradu, sagrađenu u podnožju brežuljka Prkos. Među ostalim građevinama unutar tvrđave u izvorima se još spominju dvije oružarnice i glavna vojna straža.

Tvrđa Ivanić imala je svoje podgrađe koje je s utvrdom bilo povezano pokretnim mostom preko kanala napunjenih vodom iz rijeke Lonje. U podgrađu su živjeli seljaci koji su vojnike u tvrđavi opskrbljivali hranom i odjećom. To su bili začeci razvoja obrtništva u Ivaniću.

Poslije turskih osvajanja posve su zapušteni obrambeni nasipi, a jarci s vodom postaju žarišta malarije. Zatrpavanje jaraka započinje godine 1827. i traje više desetljeća. Na prostoru nekadašnjih nasipa uređen je prvi vrt i perivoj uz ondašnju zgradu pučke škole, što je začetak vrtne umjetnosti na ovome području. Na ozelenjenom platou nekadašnje tvrđave u 19. stoljeću grade se nova župna crkva, 1831. godine, nova zgrada škole, 1861. godine i zgrada magistrata, 1889. godine.

Andrej Žmegač: Novootkriveni nacrti za utvrdu Ivanić (1597-8.)

Gradska tvrđa Ivanić-Grad