Accuweather failure notice:
Connection Error:http_request_failed

Turistička zajednica Grada Ivanić-Grada

Facebook logo
Bucijada logo
SEH logo

Znameniti ljudi Ivanića

JOSIP BADALIĆ  (1888. – 1985.)
sveučilišni profesor, slavist, književni povjesničar, sveučilišni knjižničar, direktor Drame HNK, prevoditelj

Život –Bio je gost profesor na stranim sveučilištima, tajnik Društva hrvatskih književnika, predsjednik Društva hrvatskih bibliotekara, potpredsjednik Matice hrvatske, potpredsjednik Međunarodnog komiteta slavista.

Djela - Tijekom života proučavao je utjecaj Dostojevskog, Puškina, Tolstoja i ruske lirike na hrvatsku književnost. Dio svog književnog stvaralaštva je posvetio rodnoj Moslavini, posebno u djelima: Prašina s puta, Moslavačke razglednice i Svojom stazom.

Uspjesi – Dobitnik je niza svjetskih i domaćih priznanja za svoj znanstveni rad.

Zanimljivost - Neobjavljena mu je ostavština Bibliografija tiskanih djela u Hrvatskoj od prvih pisanih zapisa do 1945. godine.

STJEPAN BASARIČEK (1848. – 1918.)
pedagog

Život - Osnovnu školu završio je u Ivanić-Gradu, a učiteljsku u Zagrebu. Radio je kao učitelj u Posavskim Bregima, zatim u Virovitici te kao profesor pedagogije i metodike u Učiteljskoj školi u Zagrebu.

Djela – Jedan je od osnivača, a poslije i predsjednik Hrvatskog pedagoškog zbora i predsjednik Saveza hrvatskih učiteljskih društava. Sudjelovao je u izradi školskih zakona, te pisanju osnova i programa za osnovne i srednje škole. Napisao je mnogo rasprava te prve udžbenike iz pedagogije za učiteljske škole.

Uspjesi –Bio je dugogodišnji suradnik i urednik časopisa Napredak, a pokretač i suurednik Pedagogijske enciklopedije.

Zanimljivost - Držao je da je osnovno obrazovanje uvjet narodnog opstanka i napretka te je stoga ustrajao na visokoj stručnoj spremi učitelja.

ANDRIJA BLAŠKOVIĆ (1726. – 1796.)
isusovac

Život - Bio je član franjevačkog reda, Na isusovačkoj Akademiji u Zagrebu sedam godina predavao je filozofiju, moraliku, crkveno govorništvo i kanonsko pravo.

Djela – Od tiskanih djela najvažnija su Historia Illyrici i Historia universalis Illiricy. Djela na latinskom i hrvatskom ostala su većinom u rukopisu.

Uspjesi – Blaškovićevo djelo nije kritički napisana povijest, ali je važno po tome što se – uz grčke, rimske i bizantske izvore – obilno služio natpisima iz rimskog doba.

Zanimljivost - Bavio se numizmatikom, imao je lijepu zbirku starih rimskih novaca koji su nađeni u Sisku i Ščitarjevu.

ĐURO DEŽELIĆ (1838. – 1907.)
književnik, senator grada Zagreba, otac hrvatskog vatrogastva

Život - Klasičnu gimnaziju završio je u Zagrebu, zatim bogosloviju te privatno pravo. Radio je istodobno u odvjetničkim kancelarijama, bio je i bilježnik Zagrebačke županije, a 1869. stupa u službu grada Zagreba. Od 1871. do smrti bio je gradski vijećnik i zamjenik gradonačelnika grada Zagreba.

Djela – Istaknuo se u organiziranju javnog i kulturnog života u Zagrebu. Još za učeničkih dana, kao gimnazijalac u Zagrebu, počeo je javno djelovati. Bio je članom mnogobrojnih društava, objavljivao je književne radove (romane, pripovijetke, pjesme, putopise) i druge tekstove (filološke rasprave, bibliografiju znamenitih suvremenika, novinske članke) u svim bitnijim časopisima svoga vremena. Djela su mu prožeta rodoljubljem.

Uspjesi – Istaknuo se i u dobrotvornom radu osnovavši poznato humanitarno društvo «Dobrotvor». Ipak, najvažnije je bilo njegovo djelovanje na utemeljenju i razvoju hrvatskog vatrogastva 1868. godine. Zbog javnog djelovanja i književnog rada bio je iznimno popularan u Hrvatskoj.

Zanimljivost - Bio je izabran počasnim građaninom mnogih hrvatskih gradova, pa je tako bio i počasni građanin Zagreba i rodnog Ivanić-Grada.

IVO HORVAT (1903. – 1994.)
pjesnik i leksikograf

Život - Završio je studij hrvatskog, povijesti i njemačkog na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Djela – Napisao je više studija i različite crtice i pjesme. Objavljivao je u književnim časopisima, a tiskane su mu i zbirke pjesama Zvuci osame (1925.) i Riječi srca (1928.).

Uspjesi – Zajedno s Đ. Sudetom obilježio je hrvatsku liriku 30-ih godina XX. stoljeća.

Zanimljivost - Osim što je kao nastavnik djelovao u više hrvatskih gradova, bavio se i leksikografskim radom te bio glavni urednik Bibliografije u JLZ-u.

JURAJ KRNJEVIĆ (1895. – 1988.)

političar

Život i djelo - Kao aktivist i suradnik Stjepana Radića 1928. postao je glavnim tajnikom HSS-a. Od uvođenja šestosiječanjske diktature pa do 1939. godine (do uspostave Banovine Hrvatske) bio je u emigraciji, gdje je nastojao zastupati hrvatske interese pred stranom javnošću. U travnju 1941. godine kao predstavnik HSS-a u Jugoslavenskoj vladi opet je otišao u emigraciju. U jugoslavenskim izbjegličkim vladama kao potpredsjednik i predstavnik HSS-a sudjelovao je do kolovoza 1943.

Zanimljivost - Tijekom obnašanja tih dužnosti nastojao je braniti hrvatske interese, zbog čega se stalno sukobljavao sa srpskim predstavnicima. Nakon 1945. godine ostao je emigraciji te je nastavio suradnju s dr. Vladkom Mačekom, koji je također izbjegao iz zemlje. U tom razdoblju radio je na organizaciji HSS-a u emigraciji te je 1964. postao predsjednikom stranke i na toj dužnosti ostao do smrti.

ĐURO KUNDEK (1854. – 1901.)
trgovac, gradonačelnik Ivanić-Grada, narodni dobrotvor

Život  i djelo -  Posvetio se trgovini i naslijedio je svog oca u trgovini kad mu je bilo 15 godina. Gradonačelnik Ivanić-Grada je postao 1888. godine, uzorno vršeći tu dužnost do smrti.

Zanimljivost - Oporučno je ostavio ogromnu svotu novaca (355.000 kruna). Za medicinski fakultet 10.000, a svom rodnom gradu za javne svrhe oko 200.000 kruna, naročito za općinske i školske potrebe. Za učenike u srednjim školama ostavio je zaklade od 112.000 kruna.

JOSIP JURAJ POSILOVIĆ (1834. – 1914.)
nadbiskup

Život i djelo - Rođen u obrtničkoj obitelji (otac je bio čizmar) s devetero djece. Pučku školu je završio u rodnom Ivaniću, nakon čega nastavlja školovanje za krojača u Zagrebu. Započeto školovanje mora prekinuti zbog promjena prilika u Hrvatskoj, koje su posljedica ožujske revolucije u Beču i vraća se u Ivanić-Grad. Uz pomoć župnika odlazi 1849. u sjemenište u Zagrebu i započinje školovanje za svećenika. Nadbiskup Haulik osobno pomaže mu oko nastavka studija teologije na zavodu Pazamaneum u Beču. Godine 1858. zaređen je za svećenika, a 1861. stječe doktorat iz područja biblijskih znanosti i crkvenog prava. Bio je profesor povijesti Novog zavjeta i Kanonskog prava u Zagrebu, te nadstojnik zagrebačkog sjemeništa, 1976. godine imenovan je senjsko-modruškim biskupom, te tako postaje i članom Sabora, a 1894. ustoličen je za zagrebačkog nadbiskupa.

Zanimljivost - Zalagao se za svekoliku obnovu (duhovnu, kulturnu i gospodarsku) pa je tako mnogim novčanim prilozima podupirao razvoj i djelovanje mnogih društava. Pod njegovim pokroviteljstvom restaurirana je zagrebačka prvostolnica, izgrađeni samostan i crkva isusovaca u Zagrebu, te održan prvi Hrvatski katolički kongres 1900. godine. Među osobite zasluge pripadaju i njegova neumorna nastojanja da se očuva glagoljica u hrvatskom narodu.

IVAN ŠVEAR  (1775. – 1839.)
svećenik i historičar

Život – U Ivanić- Gradu je završio pučku školu. Nakon toga se prebacuje na studij teologije jer pokazuje izrazito zanimanje za svećenstvo. Zanimala ga je i politika, imao je smisla za poeziju te je i sam često pisao pjesme. Po završetku studija teologije bio je kapelan u Bedenici i Virju, te kateheta u Požegi. Godine 1816. postaje župnikom u Sesvetama kod Požege te se bavi župskim i znanstvenim radom.

Djela – Napisao je veliko djelo Ogledalo Iliriuma.

Uspjesi – Predavao je gramatiku i bio je vrlo poštovan profesor Požeške gimnazije.

Zanimljivost - Neki povjesničari kažu da je njegovo napisano djelo prva hrvatska pisana povijest.

STJEPAN GRGAC (1909. – 1960.)
biciklist

Život  i djelo
–Izučio je trgovački zanat i već se 1927. zaposlio u Gradskoj električnoj centrali kao namještenik. Iste godine postaje i članom „Sokola“ – najstarijeg Hrvatskog koturaškog kluba kojemu će ostati vjeran do kraja karijere. Sportska karijera Stjepana Grgca trajala je od 1927. do 1939. Vozio je za svoj matični klub «Sokol» koji je kasnije promijenio ime u «Zagreb 1887», a bio je i standardni  i najbolji član reprezentacije ondašnje Jugoslavije.

Uspjesi – Posebno mjesto u njegovoj karijeri predstavlja nastup na Tour de France 1936. godine kada je kao član reprezentacije Jugoslavije odvezao 14 najtežih etapa utrke, ali je zbog vremenske rampe morao odustati. Tako je postigao rezultat kojeg desetljećima nakon Stjepana Grgca nije dostigao ni jedan biciklist s ovih prostora.

Stjepan Grgac bio je:

  • četverostruki prvak Jugoslavije - 1930., 1932., 1933. i 1939.
  • prvak Hrvatske 6 puta
  • prvak Zagrebačkog podsaveza 7 puta (1929. - 1935.)
  • prvi na prvenstvu Jugoslavije po olimpijskom sistemu (Maribor 1934.)
  • prvi na brdskoj utrci Graz-Semmering-Graz (1929.)
  • prvi na 4-etapnoj utrci “Kroz Bugarsku” (Sofija - Varna, 650 km, 1935.)
  • prvi na utrci u spomen Franje Gregla (150 km, 1935.)
  • prvi na utrci povodom 50-godišnjice HKB «Sokol-Zagreb 1887» (1937.)
  • prvi na utrci “Oko Zagreba” (85 km)
  • prvi i rekorder utrke grada Zagreba na 50 i 100 km
  • drugi, s istim vremenom kao i pobjednik, na utrci “Rund um den Hochshwab” Graz, 1933.
  • drugi na prvoj utrci “Kroz Hrvatsku i Sloveniju” 1937.

Zanimljivost - Stjepan Grgac je s obitelji živio u Ivanić-Gradu, a život je izgubio nesretnim slučajem 15. 12. 1960. godine u Sesvetama. O brojnim uspjesima danas svjedoče novinski naslovi i fotografije te velika zbirka pokala, medalja i drugih vrijednih nagrada koje je Stjepan Grgac osvojio, a koje se čuvaju u kući obitelji Grgac u Kundekovoj 7 u Ivanić-Gradu. U čast najvećeg hrvatskog biciklista na kraju svakog kolovoza od 1971. godine u Ivanić-Gradu se održava Memorijal Stjepana Grgca koji je utemeljio njegov sin Krešo.